Nekretanje u kombinaciji s dugotrajnim sjedenjem može potaknuti na desetke kroničnih bolesti, pa čak i depresiju. Rizik se javlja čak i ako ste zdravi i u odličnoj formi, a ipak dugo sjedite na poslu. I samo sjedenje često je rizik za bolesti i može dovesti do prerane smrti.

- Ove činjenice do sada je potvrdilo više od 10000 znanstvenih studija - kaže američki liječnik dr. Joseph Mercola, te napominje da neaktivnost povećava rizik od općeg lošijeg zdravlja za 114%, Alzheimerove bolesti za 82%, a raka maternice i debelog crijeva za 66 i 30%. Dodaje da se rizik za razvoj depresije u tom slučaju penje za čak 150%. Kronično sjedenje ima stopu smrtnosti koja je slična pušenju: povećava rizik od raka pluća za više od 50%, karcinoma debelog crijeva za 30%, dok sjedenje više pd osam sati na dan povećava rizik i od dijabetesa tipa 2 za 90%!.

- Važno je znati da neaktivnost može utjecati na zdravlje na nekoliko načina, ali temeljni mehanizam koji donosi najviše štete povezan je sa strukturom molekula koje se "aktiviraju" dok stojite. U roku od 90 sekundi nakon ustajanja pokreću se mišićni i stanični sustavi koji obrađuju i koriste šećer u krvi te trigliceridi i kolesterol. Većina je ovih sustava pod utjecajem inzulina, a kako je jedna od primarnih prednosti vježbanja poboljšana osjetljivost inzulinskih receptora, automatski se smanjuje i otpornost na inzulin - pojašnjava dr. Mercola te dodaje da prekomjerno sjedenje isključuje prirodnu opskrbu tijela gorivom i usporava metabolizam.

vježbanje

foto: Andres Rodriguez

Zbog toga većina neaktivnih ljudi ima problema sa šećerom u krvi, krvnim tlakom i kolesterolom koji nisu u normalnim granicama. Tu su još i druge boljke koje se javljaju, od bolova u leđima, vratu, zapešćima i rukama što dovodi do kroničnih oboljenja. Znanost govori da, na molekularnoj razini, naše je tijelo dizajnirano da budemo aktivni gotovo cijeli dan.

- U zaključku jedne studije, koja otkriva da ljudi koji često vježbaju bolje spavaju i imaju uredniji cirkadijalni ritam, stoji da i sama vježba regulira tijelo koje najbolje procjenjuje koliko bi se još trebalo kretati i kad je vrijeme za odmor - kaže dr. Mercola i poručuje da sjedenje ne bi smjelo biti cjelodnevna aktivnost. Izbjegavajte ga koliko možete, a sjedite li 50 minuta u komadu, dignite se i prošećite desetak minuta ili napravite nekoliko čučnjeva kako biste potaknuli cirkulaciju, savjetuje.

Autor: Ana Vukašinović

Izvor: 24sata.hr

 

Kako bismo Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te potpunu funkcionalnost Internet stranice, ova stranica pohranjuje kolačiće (cookies). Analitičke kolačiće Google Analytics koristimo samo uz Vašu suglasnost.
Pročitajte više Prihvaćam Odbijam